Aktinička keratoza najčešće počinje neprimjetno – kao mala, hrapava mrlja na čelu, uhu ili vlasištu koju mnogi zamijene za suhu kožu. Riječ je o promjeni koja nastaje nakon dugogodišnjeg izlaganja suncu, a dermatolozi je smatraju predstadijem raka kože. Zato je važno da je pregleda dermatolog i da, uz liječenje koje on propiše, koži svaki dan pružite odgovarajuću zaštitu.
U nastavku ćete saznati zašto je kod aktiničke keratoze toliko važna svakodnevna zaštita od sunca, na koja mjesta posebno paziti i kako izgleda jednostavna dnevna rutina.
Sadržaj
1. Zašto je kod aktiničke keratoze zaštita od sunca toliko važna?
2. Zašto zaštita i zimi?
3. Zaboravljena mjesta
4. Kako izgleda dnevna rutina?
5. Navike koje koži pomažu dugoročno
6. Kada se obvezno javiti dermatologu?
1. Zašto je kod aktiničke keratoze zaštita od sunca toliko važna?
Aktinička keratoza nastaje zbog nakupljenog oštećenja koje UV zračenje tijekom godina uzrokuje u stanicama kože. Promjene se najčešće pojavljuju nakon 50. godine života, kod osoba svijetle puti te kod onih koji su mnogo boravili na otvorenom – na poslu, u vrtu, na moru ili tijekom bavljenja sportom.
Koža na kojoj se pojavila aktinička keratoza već je oštećena suncem. Dodatno izlaganje UV zračenju može pridonijeti daljnjem oštećenju kože, pa je svakodnevna vrlo visoka zaštita od sunca jedan od temeljnih koraka u prevenciji novih promjena. Dermatolozi je preporučuju i uz liječenje te nakon njega.
2. Zašto zaštita i zimi?
UV zračenje prisutno je tijekom cijele godine. Zimi je obično slabije, ali do kože dopire i kad je oblačno, a snijeg odbija velik dio UV zraka. Zato se kod kože sklone aktiničkoj keratozi zaštita od sunca ne prekida krajem ljeta – ona je dio svakodnevne njege u svim godišnjim dobima.
3. Zaboravljena mjesta
Aktinička keratoza najčešće se pojavljuje na dijelovima tijela koji su godinama bili izloženi suncu. Među njima su i mjesta koja se pri nanošenju zaštite lako zaborave:
- uši i područje iza ušiju,
- tjeme i vlasište, osobito kod prorijeđene kose ili ćelavosti,
- čelo i sljepoočnice,
- vrat i dekolte,
- hrptovi šaka i podlaktice,
- donja usna.
Šešir širokog oboda i odjeća dodatno štite kožu, ali ne zamjenjuju nanošenje zaštitnog proizvoda na nepokrivene dijelove kože.
4. Kako izgleda dnevna rutina?
Ujutro: nakon blagog čišćenja i hidratacije nanesite proizvod s vrlo visokim zaštitnim faktorom na sva područja izložena suncu – i ona koja se lako zaborave.
U podne: ponovno nanesite zaštitu prema uputama za uporabu proizvoda. Tijekom boravka na otvorenom obnavljajte je prema tim uputama, osobito nakon znojenja ili brisanja kože.
Navečer: nježno očistite kožu i nanesite njegu koja joj pomaže u obnovi.
Za kožu sklonu aktiničkoj keratozi razvijen je ISDIN Eryfotona AK-NMSC Fluid SPF 100+, medicinski proizvod s fotolijazom (DNA Repairsomes®), namijenjen prevenciji i dodatnom liječenju aktiničke keratoze. Primjenjuje se prema uputama za uporabu, dvaput dnevno – ujutro i u podne – na područja izložena suncu. O tome je li prikladan za vas i kako ga uskladiti s terapijom, posavjetujte se s dermatologom ili ljekarnikom. Više o proizvodima namijenjenima koži sklonoj aktiničkoj keratozi pronaći ćete u kategoriji Aktinička keratoza.
5. Navike koje koži pomažu dugoročno
- Izbjegavajte izravno sunce između 10 i 16 sati.
- Ne koristite solarij.
- Jednom mjesečno pregledajte kožu od glave do pete uz pomoć zrcala – ili zamolite blisku osobu da pogleda vlasište i leđa.
- Promjene koje primijetite fotografirajte kako biste lakše pratili njihov izgled.
- Ako imate aktiničke keratoze ili ste imali rak kože, redovito odlazite na dermatološke preglede u razmacima koje preporuči dermatolog.
6. Kada se obvezno javiti dermatologu?
Dermatologu se javite ako primijetite novu hrapavu mrlju koja ne nestaje, ako postojeća promjena raste, krvari, boli ili peče te ako se pojavi na usni. Više o tome kako prepoznati aktiničku keratozu i što se događa na pregledu pročitajte u članku Aktinička keratoza: kada obavezno morate otići dermatologu?
Kako se još naziva i kako izgleda aktinička keratoza
Aktinička keratoza naziva se i aktiničnom, solarnom, sunčanom ili senilnom keratozom. Ljudi je često opisuju vlastitim riječima: kao hrapave mrlje na licu, ljuskavu ili suhu kožu koja se ne smiruje, krastice na tjemenu koje otpadnu pa se ponovno stvore ili kožu koja je na dodir poput brusnog papira. Promjene mogu biti boje kože, ružičaste, crvene ili smećkaste, a najčešće se pojavljuju na čelu, nosu, ušima, ćelavom tjemenu, nadlanicama i podlakticama – dijelovima tijela koji su godinama bili izloženi suncu.
Aktinička keratoza nije isto što i seboroična keratoza, staračke pjege ili perut, iako ih je laiku lako zamijeniti. Zato svaku hrapavu ili ljuskavu promjenu koja ne prolazi, raste, svrbi ili krvari pokažite dermatologu. Nakon postavljene dijagnoze važno je svakodnevno, cijele godine, štititi kožu proizvodom vrlo visoke zaštite.
Imate li pitanje ili vam je potrebno savjetovanje?
Nazovite besplatni broj 0800 50 60 ili pišite na besplatno.savjetovanje@sabex.si. Rado ćemo vam pomoći.
Ovaj članak ima informativnu svrhu i ne zamjenjuje pregled i savjet liječnika.