Neurohormon koji regulira ciklus spavanja i budnosti
Ukoliko patite od nesanice, vjerojatno ste već čuli za melatonin – hormon koji je s ovim poremećajem spavanja usko povezan.
Naime, melatonin regulira naš unutarnji biološki sat te organizmu signalizira da je vrijeme za odlazak na počinak. Otkrijte zanimljive činjenice o ovom ključnom čimbeniku za uspavljivanje.
1. Melatonin je neurohormon kojeg u našem mozgu proizvodi žlijezda epifiza. Melatonin je odgovoran za regulaciju ciklusa budnosti i spavanja.
2. Melatonin se često smatra hormonom koji „smiruje“ sve funkcije u organizmu. Glavna mu je uloga da signalizira tijelu koje je doba dana (da li je vrijeme za spavanje), čime regulira unutarnji sat organizma.
3. Razina melatonina smanjuje se s godinama. Smatra se da je to jedan od razloga zašto učestalost nesanice raste s godinama. Ponekad se čini da starije osobe trebaju manje sna pa zato i manje spavaju. No pravi je razlog upravo pad količine melatonina.
4. Plava svjetlost je veliki neprijatelj melatonina. Istraživanja pokazuju da plava svjetlost na zaslonima TV-a, računala, tableta i mobitela, smanjuje lučenje melatonina. Svjetlost crvenog spektra s druge strane pokazuje najmanji utjecaj na potiskivanje lučenja melatonina, odnosno ima znatno manji utjecaj na cirkadijalni ritam.
5. Na razinu melatonina utječe i intenzitet svjetlosti. Receptori u mozgu osjetljivi na svjetlost okidaju hormone odgovorne za lučenje melatonina. Budući da ovi receptori igraju tako važnu ulogu u lučenju hormona, slijepi ljudi često moraju uzimati dodatke prehrani s melatoninom kako bi regulirali njegovu razinu u organizmu.
6. Razina melatonina počinje se povećavati negdje oko 2 sata prije odlaska na spavanje. Zato je važno pridržavati se odgovarajućeg rasporeda kako bi osigurali pravilno lučenje melatonina.
7. Melatonin ima ulogu i u reguliranju ženskog menstrualnog ciklusa. Odgovoran je za regulaciju hormona koji utječu na početak, frekvenciju i trajanje menstualnog cilusa, kao i na nastup menopauze kasnije u životu.
8. Određena istraživanja pokazuju kako melatonin može pomoći djeci s poteškoćama poput ADHD te autizma.
9. Iako dodaci prehrani s melatoninom mogu pomoći ljudima da lakše zaspu, ne utječu toliko na kontinuiran i miran san u toku noći.
10. Jednako kako se razina melatonina povećava prije odlaska na spavanje, a smanjuje prije buđenja, tako hormon stresa, kortizol, radi upravo na obrnutom principu: njegova se razina smanjuje prije odlaska na spavanje, a povećava se prije buđenja. Zato povećana razina stresa može uzrokovati poteškoće sa spavanjem.
I za kraj
Količina melatonina koja je potrebna za pripremu organizma za spavanje i usnivanje, varira od osobe do osobe. Preporuka je kada uzimamo dodatke prehrani s melatoninom, kao pomoć kod nesanice, prvo započeti s manjim dozama melatonina. Kasnije te doze možemo postepeno povećavati, sve dok svaka osoba za sebe ne utvrdi odgovarajuću dozu.
